https://rozi-step.hr/kompresivne-carape/ en info@wmd.hr Copyright 2013 2013-12-16T15:26:28+00:00 https://rozi-step.hr/kompresivne-carape/kompresivne_terapijske_charape https://rozi-step.hr/kompresivne-carape/kompresivne_terapijske_charape#When:15:26:28Z lektorirala : Dr.sc. Sandra Marinović Kulišić, spec.dermatovenerolog Kompresivna terapija kao „zlatni standard“ indicirana je u svim stadijima  kronične venske bolesti (KVB) i limfedema. Kompresivnom terapijom izvodi se vanjski pritisak kompresivnim  pomagalom na određeni dio tijela, s namjerom povećanja venskog ili limfnog protoka te smanjenja edema tkiva. Počinje jednostavnim i djelotvornim mehaničkim principom; postavljanjem elastične čarape na nogu. Noga je izložena stupnjevitom padajućem pritisku, pritisku koji je najjači u području gležnja te prema gornjem dijelu čarape proporcionalno slabi. Na taj način dobiva se efekt pumpe koja pomaže povratak venskog toka, smanjuje se venski pritisak te se prevenira venska staza i deterioracija stijenki vena te djelotvorno olakšava bol i umor u nogama. Kompresivnu terapiju propisuje liječnik kod tretiranja  upale površinskih vena - flebitisa, duboke venske tromboze  i zbrinjavanja nakon kirurškog zahvata,  sklerozacije i bilo kojih drugih oblika tretmana varikoznih vena kao što su laser, radiofrekvencija i sl. Kako bi se olakšala kronična stanja i bolesti vena (kod osjećaja težine i umora u nogama, varikoznih vena, edema, nožnih ulkusa/rana…) propisuje se kompresivna terapija. Mogu biti prepisane kao prevencija vena tijekom trudnoće i kod dugih putovanja. Ovisno o patologiji, medicinska kompresivna terapija može se primijeniti u raznim oblicima, kao dokoljenke, butnjače, hulahopke ili bandaže. Nove teksture i modni dizajn kompresivnih proizvoda čine nošenje kompresivnih čarapa ugodnijim i efikasnim. 1. Koju ulogu ispunjavaju vene u cirkulaciji tijela? 1.1.Arterije i vene Sve stanice tijela snabdijevaju se neophodnim hranjivim tvarima i kisikom. To se dešava preko arterija, koje neprestano distribuiraju “svježu” krv po tijelu.Srce pumpa krv u arterije pod visokim tlakom. Kako bi žile podnjele takav pritisak, imaju jaku muskulaturu. Izmjena hranjivih tvari događa se u vrlo finim žilama, tzv. kapilarama. Vene vraćaju iskorištenu krv natrag u srce i organe koji je čiste i obogaćuju kisikom. Stijenke vena su tanje nego one u arterija, a mišićni sloj je manje izražen, jer vene ne moraju podnositi pritisak kao što je slučaj kod arterija. Čim arterijska krv dopre do sićušnih kapilara, pritisak se naglo stišava. Kako bi se krv sada transportirala natrag iz nogu protiv gravitacije, srce više nije dovoljno kao pumpa za usisavanje. Priroda se stoga pobrinula da raznim mehanizmima pomogne prebroditi razmak u visini od otprilike 1,5m od nogu prema srcu. Osim funkcije transportiranja korištene krvi, vene također imaju funkciju spremnika i rashlađivaća krvi. Vene prolaze kroz površinske slojeve nogu gdje prikupljaju krv iz slojeva kože. To područje se zove površinski venski sustav. Iz tog sustava, skupljena krv teče veznim venama u duboki venski sustav, koji je okružen mišićima nogu. Duboki venski sustav transportira prema srcu pomoću aktivnosti pumpanja mišića. To znači da je ta aktivnost presudna za povratak venske krvi u srce. 1.2. Venski zalisci Zalisci u venama sprečavaju povratak venske krvi u suprotnom smjeru od srca, odnosno  omogućavanje protoka krvi samo u jednom smjeru-prema srcu. Izgledaju poput malih jedara koja obavijaju venu i dodiruju se na sredini vene. Kada krv teče prema gore kao posljedica pritiska mišićne pumpe,zalisci se otvaraju. Ako se krv krene vraćati u natrag, zbog sile gravitacije zalisci se zatvaraju. Kod bolesti vena, kada velike vene postanu nesposobne zbog oštećenja zalistaka, krv se vraća prema stopalima umjesto da teče nesmetano prema srcu. Kada u venama ne bi bilo zalistaka, zbog hidrostatskog tlaka, venski tlak u stopalima bio bi uvijek oko 12,0kPa (90mmHg). No svaki put kad  se pokrenemo, napinjanjem mišića komprimiramo vene u samim mišićima ili oko njih i tako  se određena  količina krvi potisne prema srcu i tlak u venama se smanji. Taj sustav poznat je kao venska ili mišićna pumpa, i dovoljno je djelotvoran da u normalnim okolnostima održava venski tlak u stopalima na razini nižoj od 3,3kPa (25mmHg). Kad nastane insuficijencija zalistaka, tlak u venama još više poraste, vene se još više proširuju a funkcija zalistaka se posve uništi. Krv oscilira između oštećenih segmenata zalistaka. To vodi  postupnom povećanju tlaka  u venskoj cirkulaciji, što nazivamo venskom hipertenzijom. Hodanjem  tada više ne može učinkovito sniziti tlak te dolazi do promjena u mikrocirkulaciji što vodi stvaranju edema. Edem sprječava primjerenu difuziju hranjivih tvari iz kapilara, mišići postaju bolni i slabe, a na koži se pojavljuju  znaci lipodermatoskleroze i kao konačna manifestacija venske bolesti ulceracija na potkoljenici. U početnim fazama kronične venske bolesti, najjednostavnija metoda korekcije venskog tlaka je smještaj bolesnika u ležeći položaj uz podizanje donjih ekstremiteta iznad razine srca. Uz redukciju edema, tim se postupkom  smanjuje i bolnost, koja je često jedan od najvećih bolesnikovih problema. Napredovanjem kronične venske bolesti  elevacija postaje nedovoljna u kontroli edema i venske hipertenzije, pa je potrebno primijeniti kompresivnu terapiju. Zahtjevi za kompresijom kod bolesti vena mijenjaju se prema tome je li bolesnik vezan za krevet ili se može kretati. To je zbog toga što je  tlak u venskom sustavu puno viši u stanju kada bolesnik stoji (pritisak od 80-100 mmHg) i jednak je težini stupa krvi iz desne pretklijetke do stopala. Međutim, tijekom hodanja (kod bolesnika s normalnom venskom cirkulacijom), pritisak rapidno pada na oko 10-20 mmHg. Kada ležimo pritisak u venskom sustavu je puno niži te je niži ukoliko su noge podignute. 1.3. Koje sve bolesti vena postoje? “Paučinaste” vene Vrlo su fine krvne žilice svega par milimetara ili centimetara duljine, vidljive kao razapeta paukova mreža ispod same površine kože. Paučinaste vene rijetko izazivaju komplikacije i uglavnom su estetska smetnja. Međutim, one mogu biti i upozoravajući znak mogućih varikoziteta u dubljim venama.   Varikozne vene (varices) Riječ varikozitet je medicinski termin korišten za opisivanje neprirodnih i trajno proširenih vena. Takve vene više nikada neće vratiti svoju prirodnu elastičnost, što ih onemogućuje da dostave krv kako treba. Ako stjenka vene postane meka i proširena, venski zalisci se više ne zatvaraju kako treba. Krv stagnira. Vremenom to vodi u stavranje mreže meandering krvnih žila. Bez prikladne terapije, varikozne vene se uporno šire. Neke od mogućih posljedica su opisane u daljnjem tekstu.   Upala vena (flebitis) Znakovi upaljenih vena se očituju crvenilom, oticanjem, pregrijavanjem i neizmjernom boli duž zahvaćene vene.   Duboka venska tromboza Ako se povratak krvi prema srcu ne omogućava, postoji opasnost od stvaranja krvnih ugrušaka (tromba) na stijenkama žila.  Ti ugrušci blokiraju vene i tako sprečavaju povratak mlaza krvi. Daljnje oštećenje venskog sustava je neminovno. Prvi znakovi su oticanje donjeg dijela nogu, popraćeno povišenom tjelesnom temperaturom, boli i osjećajem težine. Terapija koju će postaviti doktor je imperativ, budući da to može voditi do tromba koji odlazi u pluća što može biti po život opasna plućna embolija.   Otvorena rana na nozi (ulkus cruris) Zbog manjka kisika, krv u venama se ne transportira dalje, izmjena hranjivih i otpadnih tvari je onemogućena. To vodi ka ozbiljnom oštećenju stanica, i odumiranju tkiva. Liječenje takvih rana polazi od ukidanja uzroka zbog kojih je nastalo, a to se odnosi na zbrinjavanje proširenih varikoznih vena. 2. VARIKOZITETI 2.1. Što uzrokuje stvaranje varikoznih vena? Slijede tri faktora koja najviše doprinose stvaranju i razvijanju varikoznih vena: Sve što sprečava uzlazno kretanje krvi iz nogu: • tijesna odjeća • trudnoća • sportovi koji uključuju pritisak na trbušnu regiju i dizanje utega • kronični kašalj i začep (uzrokuju snažan potisak venske krvi natrag u noge) • dugotrajno sjedenje, pogotovo prekriženih nogu • pretilost Sve što opušta stjenke vena: • hormoni (kontracepcijske pilule, hormoni u menopauzi,trudnoća) • alkohol • vrućina Sve što narušava ili spriječava aktivnost mišićne-pumpe: • dugotrajno stajanje ili sjedenje • visoke pete • paraliza Kao dodatak, najveći rizik dolazi od strane genetske predispozicije. 2.2. Zbog čega se vene umaraju? Kao rezultat uspravnog položaja tijela i životnih navika koje isključuju tjelovježbu, ljudi su jedina bića koja pate od problema s proširenim venama. Pomanjkanje tjelovježbe i previše stajanja ili sjedenja pridonose višesatnom pritisku na venski sustav. Sustav mišićne – pumpe nije adekvatna potpora krvotoku. Genetska predispozicija, odmakla dob ili hormonalni faktori, kao i više poroda u žena potiču daljnje nepovoljne uvjete. Vene postaju sve proširenije. Zbog povećanog promjera vene, zalisci više ne zatvaraju u potpunosti. Krv teče natrag u površinske vene, koje nisu fiksne na mjestu zbog mišića ili kosti, sve se više šire, i izgledaju zmijaste varikozne vene. 2.3. Koji su prvi znakovi bolesti vena? Umorne noge, oticanje u okolici gležnja, svrbež, ili pikajuća bol u nogama mogu biti prvi znakovi razvoja varikoziteta nogu. Zbog toga što venska krv više ne teče u smjeru srca dovoljno brzo, voda iz vena sklanja se u okolna tkiva. Oticanje se pojavljuje naročito u okolici gležnjeva. Ako primjetite takva oticanja svaku večer, unatoč tomu što ste radili toga dana, vrlo je vjerojatno da su vaše vene već oštećene. Ukoliko već možete prepoznati otok na površini kože, znak je da već imate površinski venski varikozitet. 2.4. Koja je odgovarajuća terapija za vaše vene? Kompresivna čarapa, potpora liječenju i zdrav život za vaše vene!!!!!!!!!!!!!!!!! Bolesti vena se ne mogu uvijek izliječiti. Na žalost, oštećeni venski zalisci i proširene vene ne mogu se vratiti u svoje prijašnje stanje. Dva moguća rješenja su invazivni tretman, u kojem se oštećene vene skleroziraju ili kirurški odstranjuju, i drugi je konzervativna terapija.   3. OTVORENE RANE NA NOZI (ULCUS CRURIS) Potkoljenični vrijed je najčešći oblik ulceracija na donjim ekstremitetima. Prevalencija potkoljeničnog vrijeda varira od 0,1 % do 0,6% ukupne populacije – ovisno o zemlji i studiji. U većini studija  se ipak navodi da 1 % populacije  tijekom  života  barem jednom oboli  od potkoljeničnog vrijeda. Potrebno je napomenuti da prevalencija raste sa životnom dobi  bolesnika. 3.1. Klinička slika Potkoljenični vrijed područje je diskontinuiteta kože, najčešće smješteno u distalnim dijelovima potkoljenice, a posljedica je kronične venske bolesti – venske hipertenzije. Različite  su veličine  i oblika, ponekad mogu obuhvaćati  i cijelu cirkumferenciju ekstremiteta. Oblikom variraju od okruglih, ovalnih, do serpiginoznih, trakastih i potpuno bizarnih. Rubovi prema okonoj koži obično su oštri i dobro demarkirani, rjeđe  možemo vidjeti  elevirane i subminirane  rubove.  Dno potkoljeničnog vrijeda često je prekriveno žućkastim fibrinskim naslagama nakon čijeg uklanjanja zaostaju crvene granulacije i novoformirane kapilare. Okolna koža je hiperpigmentirana, često nadražena eksudatom, topla i upaljena. Prisutan je edem i lipodermatoskleroza. U pravilu potkoljenični vrijed ne boli. Iznimku,  naravno, čine  stanja infekcije, pojava  iritativnog i kontaktnog dermatitisa, te ulceracije u području atrophie blance (bolnost zbog ishemije) i iznad tibije (periostalna bol). 3.2. Nove smjernice u liječenju potkoljeničnog vrijeda Liječenje kronične venske insuficijencije posebice u fazi  ulceracija je zahtjevno i sastoji se od niza općih mjera  te lokalne i/ili sistemske terapije.  Suvremeni koncept liječenja danas obuhvaća opće i lokalno liječenje. Opće mjere  su usmjerene na korekciju svih pratećih bolesti i stanja koja otežavaju proces cijeljenja kao što su liječenje anemije, hipoproteinemije, dijabetesa, kardijalne dekompenzacije, smanjenje prekomjerne tjelesne mase. Lokalno liječenje  sastoji se od čišćenja vrijeda i odstranjenje različitih naslaga (uklanjanja gnojnih, krustoznih i nekrotičnih naslaga), te dezinfekcije ulkusa i poticanja procesa granulacije i epitelizacije, uz  sprječavanje sekundarne infekcije. Liječenje suvremenim biookluzivnim oblogama je danas najučinkovitije i farmakoekonomski opravdano. Osnovne karakteristike koje potporne obloge moraju imati su prvenstveno da omogućuju vlažno cijeljenje rane, da potiču debridman, ubrzavaju angiogenezu tj. stvaranje granulacija, smanjuju  rizik od  infekcija i klinički moraju biti ispitane. Svaka od pojedinih modernih obloga za rane tek dokazanim kliničkim djelovanjem smije biti primijenjena u određenoj indikaciji. Često se u svakodnevnoj praksi za određene stadije vrijeda upotrebljava kodiranja sa sljedećim bojama: crna – nekrotična rana, žuta- rana sa fibrinoznim slojem, crvena – granulacija  rana, roza – epitelizacija rana. NEKROZA je prisustvo odumrlog tkiva, karakteristične crne boje. Tretman kojim se odstranjuje nekroza je debridman, kao osnovni preduvjet da bi rana zacijelila. Obloge i sredstva koja su indicirana su u ovoj fazi, prvenstveno imaju funkciju debridmana. FIBRINSKE NASLAGE - karakterizira prisustvo nakupljenih naslaga fibrina i mrtvih stanica. Liječenje takve rane zahtijeva absorpciju eksudata, fibrinolizu i odstranjivanje odumrlog tkiva. Primjena hidroaktivnog gela, koji potiče atraumatski i autolitički debridman u kombinaciji s vlažnom oblogom maksimalno će ubrzati demarkiranje odumrlog tkiva i time  omogućiti početak zacijeljivanja. GRANULACIJE predstavlja svježe nastalo vulnerabilno tkivo crvene boje koje producira serozno sukrvavi eksudat. Skrb rane u stadiju granulacije zahtjeva da se taj proces neometano odvija. EPITELIZACIJA – ružičasti defekt karakterističan po migraciji i proliferaciji epitelnih stanica. Novonastali epitel zahtjeva zaštitu od vanjskih faktora. Rana epitelizira procesom migracije stanica, tako da epitelne stanice  migriraju  uz rub defekta, te  procesom  proliferacije, migriraju prema sredini defekta. Epitelizacija se odigrava tek  kada  granulacijsko tkivo dosegne rubove rane. Suportivne obloge dijelimo na: obloge koje pomažu kod autolitičkih procesa u rani: gelovi, obloge s dodacima (Ringerova otopina, fiziološke otopine), alginati obloge koje ubrzavaju granulaciju sa stvaranjem vlažne, tople okoline i upijanjem  suvišnog sekreta (hidrokoloidi (posebna skupina su hidrofibre), pjene, hidrokapilarne i silikonske obloge) obloge koje ubrzavaju reepitelizaciju: membrane, akrilati, terapijske obloge (resorptivne, neresorptivne) i obloge s kolagenima, hidrobalansirane celulozne obloge, filmovi te mrežice obloge kojima utječemo na infekciju: obloge s dodatkom srebra i ugljena, joda, poliheksanida i   medicinskim medom. Prije  pristupanja određivanju i apliciranju suportivnih obloga treba napraviti klasifikaciju rane: Procjenu i status rane (dubine, veličine, stupnja čistoće, kontaminacije, stanja okolne kože, količine eksudacije). Odabir obloge - za koje je neophodno dobro poznavati mehanizam djelovanja, indikacije i način primjene. Indikacija na koju se obloga primjenjuje mora biti navedena u registraciji, a potvrđena kliničkim studijama. Protokol za praćenje rane - detaljno treba upisati  sve podatke (samo na taj način imamo realnu sliku o postupcima koji se provode u tijeku cijeljenja rane). 4. CJELOKUPNA KOMPRESIVNA TERAPIJA U početnim fazama kronične venske bolesti, najjednostavnija metoda korekcije venskog tlaka je smještaj bolesnika u ležeći položaj uz podizanje donjih ekstremiteta iznad razine srca. Uz redukciju edema, tim se postupkom  smanjuje i bolnost, koja je često jedan od najvećih bolesnikovih problema. Napredovanjem kronične venske bolesti  elevacija postaje nedovoljna u kontroli edema i venske hipertenzije, pa je potrebno primijeniti kompresivnu terapiju. Kompresivnom terapijom izvodi se vanjski pritisak kompresivnim  pomagalom na određeni dio tijela, s namjerom povećanja venskog ili limfnog protoka te smanjenja edema tkiva. Zahtjevi za kompresijom kod bolesti vena mijenjaju se prema tome je li bolesnik vezan za krevet ili se može kretati. To je zbog toga što je  tlak u venskom sustavu puno viši u stanju kada bolesnik stoji (pritisak od 80-100 mmHg) i jednak je težini stupa krvi iz desne pretklijetke do stopala. Međutim, tijekom hodanja (kod bolesnika s normalnom venskom cirkulacijom), pritisak rapidno pada na oko 10-20 mmHg. Kada ležimo pritisak u venskom sustavu je puno niži te je niži ukoliko su noge podignute.                   Kod kompresivne  terapije u ležećih bolesnika potrebno je primijeniti niži tlak (10-30mmHg), dok je kod uspravnog položaja i pokretnih bolesnika potreban veći vanjski tlak(40 – 50 mmHg). Budući da se većinom radi o bolesnicima  u trećoj  životnoj  dobi nužno je isključiti arterijsku okluzivnu bolest koja predstavlja kontraindikaciju za primjenu ove terapije.                    Apsolutne kontraindikacije za kompresivnu terapiju su periferna arterijska bolest s kritičnom ishemijom, bakterijske upalne bolesti (celulitis, erizipel), dekompenzacija srca, trofičke promjene kože kod dijabetičkog stopala, progresivna sistemska skleroza s atrofijom kože, oštećenje  senzibiliteta udova, ležeći, nepomićni bolesnici, kontaktna preosjetljivost na komponente kompresijskih  materijala, zloćudni tumori i maligni limfedem udova.                  Kao i svaka terapija, tako i kompresivna, ima svoju „dozažu“,  koja se mjeri u stupnjevima kompresije (mmHg) i označava kao stupanj kompresije. Različite indikacije traže različiti stupanj  kompresije. Za liječenje kompresivnom  terapijom postoje tri vrste pomagala :                  Kratko-elastični zavoji su primjereni u uznapredovalim stadijima  bolesti koji se manifestiraju kožnim promjenama i ulceracijama, prevenira duboku vensku trombozu kod ležećih bolesnika, po skleroterapiji i kirurškoj terapiji varikoziteta. Izmjena je na 1-7 dana, pritisci u mirovanju niski dok su radni pritisci jako visoki, ima upliva na duboke vene  i djeluju degongestivno.                   Dugo- elastični zavoji izmjenjuju se svakodnevno, pritisci u mirovanju su visoki kao i radni pritisci, nema upliva na duboke vene, ima održavajuću ulogu u liječenju. Mehanizmi kompresivne terapije su ubrzati venski protok, redistribuira volumen krvi u centralne dijelove tijela, smanjuje obrnuti tok krvi u insuficijentnim venama i otok noga, poboljšati djelovanje mišićne pumpe, ubzati limfni protok i mikrocirkulaciju.                   Kompresivne čarape koje djeluju na površinski venski sustav i segmentalno raspoređenim pritiscima imitiraju fiziološku raspodjelu venskog tlaka i preporučene su za terapiju održavanja u svim stadijima kronične venske bolesti. Konzervativna terapija je namijenjena poboljšavanju stanja kompresijom, terapijom vježbanjem i lijekovima. Kompresivna terapija je osnova. U nekim slučajevima, kompresivni zavoji su neophodni u početku, kako bi smanjio otok noge. I kompresivni zavoji i kompresivne čarape podupiru noge i smanjuju promjer vena, tako da se venski zalisci mogu ponovno zatvarati, te prevenirati kretanje krvi u krivom smjeru-znači suprotno od srca. Medicinska kompresivna čarapa prevenira stvaranje novih vasrikoznih vena a postojeće bolesne vene drži pod kontrolom. Ukoliko se bolest vena zanemari i ne liječi, može se ubrzano pogoršati i postati kronično.  Iz tog je razloga iznimno bitno prevenirati pogoršavanje i komplikacije, noseći uporno vaše kompresivne čarape. Mediven kompresiv-komforni gel i krema sadrže ekstrakt divljeg kestena i posebno su izrađeni za one koji nose kompresivne čarape. Gel hladi pod kompresivnom čarapom tijekom dana. Po noći, krema pruža umornoj koži potrebne nutrijente i njegu kože potrebne za slijedeći dan. 5. LIJEKOVI Na žalost, ne postoji pilula koja bi izliječila varikozne vene. Međutim, lijekovi mogu koristiti kao potporna  terapija. Postoje tonici za vene koji aktiviraju mišiće stijenki krvnih žila povećavajući elastičnost što pomaže brži tok venske krvi prema srcu. Proizvodi koji sprečavaju nastanak edema (oteklina) kreirani su da sprečavaju propusnost krvnih žila čime se sprečava povećano zadržavanje tekućine u okolnim tkivima. Jedna i druga vrsta lijekova mogu biti nadopuna terapiji kompresivnim čarapama i znatno reducirati osjećaj pritiska i težine u nogama. Najpoznatija aktivna supstanca jest ekstrakt divljeg kestena. Sistemska farmakoterapija se u liječenju kronične venske bolesti primjenjuje već godinama s nastojanjem da se farmakološkim putem smanje simptomi i znakovi koji se razvijaju kao posljedica venske hipertenzije. Veliki broj lijekova prirodnog porijekla kao i onih sintetskih ima dokazana venoaktivna svojstva.  Venoaktivni lijekovi su danas važna potpora uspješnosti ostalih terapijskih pristupa poput skleroterapije ili kirurških zahvata. Najvažniji učinak venoaktivnih lijekova  je ciljano djelovanje  na aktivaciju leukocita i njihovu interakciju sa stanicama endotela, do koje dolazi tijekom razvoja upalnih procesa u venama. 6. TERAPIJA VJEŽBOM U cilju prevencije  razvoja i progresije kronične venske bolesti, na promjenjive čimbenike utječemo na slijedeći način: Medicinska gimnastika i samostalno vježbanje kod kuće Znanstveno dokazan pozitivan učinak redovne umjerene tjelesne aktivnosti (3x tjedno u trajanju od 30 minuta, umjerenog inteziteta). Sport i rekeracija Sportom možemo djelovati pozitivno na neke od varijabilnih čimbenika za kronične venske bolesti  (šetnja, nordijsko hodanje, biciklizam, plivanje), dok negativno utječu sportovi koji uključuju: čučnjeve, duže zadržavanje u prisilnom položaju, rolanje, dizanje utega, alpsko skijanje, tenis. 7. OPERACIJA, SKLEROZACIJA I LASER Vrlo male paučinaste vene mogu se tretirati laserom. Laser zagrijava krv u malim površinskim venama i zgrušava je. Sklerozantna terapija ili skleroterapija je jedan od priznatih načina liječenja primjenom sklerozatnog sredstva u proširene vene. Indikacije za skleroterapiju su primjena u manje vene, retikularne vene i teleangiektazije. Preporučuje se izbjegavati sklerozatnu terapiju u magistralne vene te u blizini ušća vene safene magne i vene safene parve, kao i perforantnih vena zbog potencijalne mogućnosti izazivanja trombotskog procesa u dubokom venskom sustavu. Sklerozatno sredstvo uzrokuje upalu intime, fibrozu i obliteraciju proširene vene. Skleroterapijom ne liječimo uzroke nastanka proširenih vena, i ne možemo spriječiti nastanak novih proširenih vena. Ultrazvučno navođena sklerozacija pjenom  zasniva se na kemijskom oštećenju stijenke vena uporabom smjese kemijskog sredstva i zraka, koja se pod kontrolom ultrazvuka  ubrzgiva u vene. Operativna terapija: različite mogućnosti operacija vena (flebektomija, "stripping" vena, podvezivanje perforantnih vena ako se može postići poboljšanje funkcije), endovenozna laserska terapija  i radiofrekventna  ablacija vena, fibronektomija (kod dermatoliposkleroze), paratibijalna fasciotomija, pokrivanje ulkusa (transplantat). 8. ŠTO MORAM ZNATI O KOMPRESIVNOJ TERAPIJI? 8.1. Kako djeluje kompresivna čarapa? Lako je objasniti kako djeluje kompresivna čarapa: pritisak čarape smanjuje promjer vene. Venski se zalisci mogu ponovno zatvoriti, i smanjiti količinu krvi koja se vraća niz nogu. Manji promjer vene znači da krv ponovo teče puno brže, što prevenira stvaranje krvnih ugrušaka ili tromba. Medicinski propisan graduirani pritisak koji je najveći u području gležnja od kuda se postepeno smanjuje prema natkoljenici, služi kao ubrzivač protoka krvi natrag u srce. Kada se noga pomakne, čarapa stvara vanjsku granicu mišićima, što aktivnost pumpanja mišića čini još djelotvornijom. Nošenje kompresivne čarape općenito nije neudobno, kao što se misli. Ako nosite čarapu koja je odabrana po mjerenju vaše noge na najmanje 3 mjesta, olakšanje je trenutačno i pomaže da vaše noge ostanu zdravima. 8.2.Stupnjevi kompresije Različite bolesti vena zahtijevaju različite stupnjeve pritiska. Postoje četiri stupnja pritiska: • 1 blaga kompresija do 20 mm Hg : Prevencija u slučaju umornih, teških nogu, uzrokovanih dugim stajanjem ili tijekom trudnoće • 2 umjerena kompresija do 30 mm Hg Izražene varikozne vene, otečene noge, nakon upala vena, nakon sklerozacije ili operacije, u slučaju varikoznih vena tijekom trudnoće • 3 jaka kompresija do 40 mm Hg nakon duboke venske tromboze, konstantnog oticanja nogu, nakon otvorenog nožnog ulkusa • 4 ekstra jaka kompresija do 60 mm Hg kod vrlo izrazitih oteknuća, limfedema Duljine kompresivnih čarapa Ovisno o lokaciji oštećenja vena i koliko su daleko razvijene, koriste se različite duljine kompresivnih čarapa.Asortiman se kreće od visine do koljena do hulahopki. Postoje posebni modeli za muškarce i trudnice. 8.3.Koji sve različiti tipovi kompresivnih čarapa postoje? Ovisno o vrsti bolesti, doktor će vam propisati odgovarajuću kvalitetu čarape. Od poluprozirnih, visokoelastičnih čarapa, preko vrlo modernih u boji do vrlo jakih, debljih čarapa izdržljivog tkanja. Vrlo je jednostavno pravilo za odabir odgovarajuće čarape: Što je veće oštećenje venskog sustava i mekše tkivo noge, tim jače i deblje čarape moraju biti. 8.4. Kada se kompresivne čarape ne smiju nositi? Kompresivne čarape se ne smiju nositi u slučajevima poremećja cirkulacije arterijskog sustava i srčanih komplikacija koje se teško liječe. Oprez je bitan u slučajevima osjetilnih oštećenja zbog dijabetesa ili neuropatije (oštećenja živca).     8.5. Koja je razlika između kompresivnih i anti-trobomboza čarapa u bolnici? Kompresivne čarape imaju definiran raspored jačine pritiska od stopala prema preponi. To je glavna razlika od potpornih čarapa koje imaju oznaku DEN-a i nisu u medicinskom standardu.To znači da su jedino kompresivne čarape medicinski korisne i iz tog razloga se kupuju u specijaliziranim trgovinama gdje radi stručno osoblje. Preventivne čarape ne pružaju dovoljnu količinu pritiska kao što to čini kompresivna čarapa, odn. one imaju isključivo preventivno djelovanje. Bijele čarape u bolnicama se koriste uvijek kada je pacijent “vezan” za krevet na duži period. Zovu se anti-tromboza čarape jer preveniraju stvaranje ugrušaka kod pacijenata koji leže u krevetu. Namijenjene su isključivo nogama koje miruju, a ne ispunjavaju svoju svrhu kod pokretnih pacijenata. 8.6. Koliko često moram nositi  kompresivnu čarapu ? Svaki, ali baš svaki dan! Ovdje jednostavno ne postoji alternativa ako želite postići najbolji terapijski rezultat. Vaše čarape su apsolutno neophodne ako puno stojite ili sjedite. Kada putujete, bilo autom ili avionom, čarapa prevenira stvaranje krvnog ugruška što se događa i kod ljudi s potpuno zdravim venama kada su na putu. Ako nosite čarapu dnevno kada vježbate ili hodate, ona potiče razvijanje mišića, kako vaši mišići ulažu dodatnu snagu kako bi prebrodili vanjski pritisak. 8.7. Pravilno održavanje kompresivnih čarapa Stavite kompresivnu čarapu ujutro odmah  nakon ustajanja i tuširanja, budući da noge još u tom periodu ne nateknu. Navečer nakon što ste se presvukli, trebali biste oprati svoju kompresivnu čarapu. Jedan od razloga je i taj što se materijal razvuče i popusti pritisak nakon nošenja. Drugi razlog je što tkanina pokupi ljuskice kože, znoj, ostatke kreme za kožu i sl.što može oštetiti vlakna koja tada gube elastičnost. Stoga se trebate pobrinuti da je vaša čarapa periva i u mašini i pogodna za sušilicu kako bi bilo jednostavnije ih održavati. Niti u kojem slučaju ne smije se sušiti čarapu na suncu ili radijatoru jer će to znatno utjecati na njen kraći vijek trajanja. 8.8. Kako pravilno primjeniti  i svući kompresivnu čarapu? Prije nego počnete obuvati kompresivnu čarapu, najbolje je skinuti sat i nakit s ruku i staviti gumene rukavice kako bi izbjegli oštećivanje vlakana. Gumene rukavice zapinju za materijal čime uveliko olakšavaju oblačenje čarape. Kada oblačite čarapu izbjegavajte naglo potezanje i prerazvlačenje čarape jer neće odgovarati nozi.Kao posljedica, raspodjela pritiska neće biti pravilna, a čarapa će ispadati kao zavoj i skupljati se na stražnjoj strani koljena. To vodi neugodnom osjećaju zatezanja u koljenu. 8.9.Kako primjeniti kompresivne čarape? 1.  Posegnite u čarapu i uhvtite mjesto pete. 2.  Prevrnite čarapu naopako (iznutra prema van) do pete 3.  Obucite čarapu preko stopala do pete 4.  Primite gornji dio čarape u području sredine stopala 5.  Prevucite tkaninu preko pete 6.  Ponovno primite tkaninu koja visi s obje ruke i prevucite je preko pete 7.  Jednako rasporedite tkaninu preko potkoljenice 8.  Korak po korak obucite čarapu do potkoljenice 9.  Primite ponovno tkaninu i prevucite preko koljena 10.  Provjerite da li je cijela čarapa prionula uz kožu (bez nabora). 8.10. Primjena kompresivnih čarapa uz pomoć medi butler pomagala Medi butler je patentirano pomagalo za oblačenje, namijenjeno manje pokretnim pacijentima. On rasteže tkaninu umjesto Vas, čime olakšava obuvanje. Kada umetnete stopalo i povučete spravice do koljena, uklonite je i dalje nije problem navuči čarapu do kraja čak i teže pokretnim osobama.   8.11. Skidanje kompresivnih  čarapa Fizički aktivni pacijenti mogu lagano spustiti čarapu do gležnja i zatim je skinuti sa stopala. Pacijenti čija je mobilnost smanjena mogu spustiti čarapu na suprotnu stranu izvući preko pete, ili uz pomoć gumene podloge o čemu vas detaljnije može informirati stručni djelatnik. 8.12. Koji se sve problemi mogu javiti kod nošenja kompresivnih čarapa? Pregrijavanje i znojenje nogu Rješenje Posebno u ljetno vrijeme, posprejajte nogu vodom u spreju preko čarape, ili nanesite specijalnu kremu Mediven comfort gel s efektom hlađenja, i to ujutro prije obuvanja čarape. Mali trik Čuvajte svoj gel i kremu u hladnjaku. To će dodatno pojačati efekt hlađenja, što će utjecati na sužavanje krvnih žila - što je mini-trening za vaše vene. Ograničen izbor boja Izaberite neutralnu boju vaše kompresivne čarape (boja noge) i preko nje nosite bilo koju najlonku u željenoj boji. To znači da je vaša čarapa gotovo nevidljiva, stoga vaš izbor boja nije sužen. Najlonka ili čarapa-nazuvak zaštitit će dodatno kompresivnu čarapa od trošenja u cipeli i produžiti joj vijek nošenja. Čarapa se nabire? Rješenje Uvježbajte obuvanje vaše kompresivne čarape s obučenim osobljem specijaliziranog dućana. Čarapa koja se previše nateže spada dolje i nabire se u koljenu. Ako način oblačenja nije razlog, tada treba ponovno provjeriti mjere noge kod specijalizioranog prodavača. Suha koža? To je čest problem, s obzirom na to da sam oslabljeni venski sustav slabo snabdijeva izmjenom tvari kožu i potkožno tkivo. proizvodi za specijalnu uporabu kod ljudi koji su korisnici kompresivnih čarapa su kreirani, kao npr. Mediven kompresiv-komfort krema. Ako je namažete navečer nakon skidanja čarape, vaša koža će primiti svu potrebnu njegu i nutrijente za slijedeći dan. Čvrstoća Rješenje Kompresivna terapija mora vršiti pritisak na nogu.Budući da je gležanja najdalje od srca, na tom mjestu pritisak mora biti najjači. NAviknut ćete se na taj osjećaj nakon kratkog vremena. Bolesti vena su često odružene s bolovima i sklonosti noge oticanju. Gotovo svi pacijenti doživljavaju čarapu na svojim nogama kao svojevrsno olakšanje s obzirom na prethodno umorne i ponekad bolne noge. Ne zaboravite činjenicu da čarapa održava noge u fit formi i omogućava protočnost krvotoka. Teško obuvanje: Rješenje Sada možete koristiti praktična pomagala za obuvanje kompresivne čarape. Najjednostavnije pomagalo su gumene rukavice koje zapinju lakše za čarapu i olakšavaju oblačenje a s druge strane štite čarapu od oštećenja noktima ili nakitom. O oblačenju kompresivne čarape podrobnije informacije pročitajte u naslovu “Kako pravilno obuti i svući kompresivnu čarapu” 8.13. Kako prepoznati dobar specijalizirani dućan? Ako vam se pažljivo uzmu mjere prije nego kupite čarape, daju se detaljne upute i savjeti, uključujući kako se čarapa skida i stavlja, a pritom se i proba u trgovini pod stručnim nadziranjem tada ste u najboljim rukama. Trebao bi vam biti ponuđen širok raspon pomagala koji olakšavaju nošenje i obuvanje čarape. Dobar distributer nudi savjetodavnu potporu vezanu uz sve nejasnoće oko kupljenog proizvoda i na usluzi je puno radno vrijeme. Isto tako uvažava moguće primjedbe i prosljeđuje ih proizvođaču. 8.14. Nekoliko savjeta za pacijente s bolesnim venama 1. Održavanjem idealne tjelesne težine smanjit ćete mogućnost dodatnog opterećenja na venski sustav koji se javljaju svakim kilogramom težine viška. 2. Pijte dosta tekućine tijekom dana i hranite se vlaknastom hranom, sirovo voće, povrće, punozrnate žitarice i sl. Takvom prehranom smanjit ćete pojavu konstipacije (začep-a). 3. Izbjegavajte tijesnu odječu, naročito u području prepona 4. Koristite stepenište kad god vam se ukaže prilika jer time činite dobro svojim venama. 5. Ako imate stajaći posao, pokušajte oponašati trčanje na mjestu, par puta dnevno.Umanjit ćete opterećenje koje vene podnašaju u tom položaju. 6. Izbjegavajte dizanje teških tereta npr.u kupovini namirnica,jer time potiskujete cirkulaciju u noge, a vene time trpe veći pritisak. 7. Činite jednostavne, a učinkovite vježbe dok sjedite - kružite stopalima na mjestu par krugova u jednu pa drugu stranu - podignite stopalo naizmjence na prste pa pete i natrag-oslonite se na pete i podižite cjelo stopalo - naizmjence ljuljajte stopala od pete do prstiju i nazad. 8. Od sportova se preporučuju balansirani i ritmički sportovi kao hodanje,joggiranje,plivanje,biciklizam,ples,nordijsko hodanje i skijanje. 9. Sportovi s naglim promjenama u pokretanju nisu preporučljivi:borilački sportovi,tenis i squash,skijanje,bordanje,sportovi s loptom. 10. Relaksacija i spavanje: Postavite stopala 15 cm iznad razine srca tako da jastuk stavite pod madrac, ne pod potkoljenice!!! 11. Izbjegavajte vruće kupke, istuširajte noge hladnom vodom nakon toplih kupki. Time sužavate krvne žile i pomaže pravilnom transportu venske cirkulacije. 12. Svi se volimo izležavati na suncu, no ljudima s bolestima vena se preporučuje ostati u hladovini ili pješačiti kroz hladnu vodu. 13. Sauna i Jacuzzi da,ali: Otuširati hladnom vodom noge nakon uporabe i podignuti ih na povišeno. 2013-12-16T15:26:28+00:00